Ministarstvo Zakonska regulativa Mapa stranica English
Središnji državni portal

Reforma Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP)

Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 23. srpnja 2014. godine, usvojila je Odluku o prihvaćanju Reforme Zajedničke poljoprivredne politike - Hrvatski model izravnih plaćanja u programsko-financijskom razdoblju 2015.-2020..

Tekst dokumenta možete preuzeti ovdje.

Javna rasprava o prijedlogu hrvatskog modela izravnih plaćanja u okviru reforme Zajedničke poljoprivredne politike ZPP 2015.-2020. trajala  do 25. travnja do 26. lipnja  2014. godine.

Kako bismo našim korisnicima približili novosti koje proizlaze iz Reforme Zajedničke poljoprivredne politike, pripremili smo najčešća pitanja i odgovore. Klikom na pitanje otvara se video klip s odgovorom ministra Tihomira Jakovine.

Kada će stupiti na snagu novi model izravnih plaćanja za poljoprivrednike?
Novi model poticaja stupa na snagu 01. siječnja 2015., za koji će prva isplata biti najkasnije do sredine 2016. godine.
 
Po čemu se ovaj model razlikuje od dosadašnjeg modela poticaja?
Novi model poticaja razlikuje se najviše po tome što će se dosadašnja isplata po hektaru od sada dijeliti na dva dijela – osnovno plaćanje i „zeleno plaćanje“. Dodatno, uvode se programi za mlade i male poljoprivrednike, plaćanja za prve hektare, proizvodno-vezana potpora i konvergencija (izjednačavanje vrijednosti) prava na plaćanja.
 
Koliko je ukupno novca godišnje rezervirano za poljoprivredu?
Ugovorom o pristupanju određena je financijska omotnica od 373 milijuna eura za izravna plaćanja (poticaje). Financiranje iz EU proračuna se postupno povećava iz godine u godinu, do 2022. godine, a razliku do punog iznosa snosi Republika Hrvatska iz Državnog proračuna. Dodatno smo uspjeli osigurati prebacivanje 15% sredstava iz II. stupa (ruralni razvoj) za izravna plaćanja, što iznosi 50 milijuna eura. Na taj način, ukupna omotnica za izravna plaćanja (poticaje) bi se povećala na oko 423 milijuna eura.
Dodatno je još osigurano 9,6 milijuna eura za izravna plaćanja iz tzv. minske omotnice (za razminirane poljoprivredne površine koje su ponovno stavljene u funkciju poljoprivredne proizvodnje).
 
Koliko se novca prebacuje iz II. stupa (ruralni razvoj) u I. stup (izravna plaćanja) i zašto?
Ukupno će se iz II. stupa prebaciti u izravna plaćanja 50 milijuna eura godišnje u razdoblju 2015-2020. čime se povećava omotnica od 373 na 423 milijuna eura. Dodatno, u razdoblju 2015-2017 moguće je prebaciti još ukupno 112 milijuna eura, kako bi se smanjilo učešće financiranja iz Državnog proračuna.  Na ovaj način više smo novca usmjerili na poticaje, budući da je to praksa i kod ostalih država članica. Naime, Ugovorom o pristupanju sredstva namijenjena za izravna plaćanja i ruralni razvoj osigurana su u omjeru 54%-46%, dok je kod svih ostalih država članica značajni omjer usmjeren u izravna plaćanja (oko 70%).
 
Kako će se godišnje povećavati iznos koji dolazi iz EU proračuna, a koliko će novca biti iz nacionalnog proračuna?
Uzimajući u obzir sve dogovoreno, od 2015. godine više od 50% sredstava za izravna plaćanja dolazi iz EU proračuna. Ostatak sredstava Republika Hrvatska može plaćati iz Državnog proračuna.
 
Ove godine, po prvi smo puta povukli više od 700 milijuna kuna iz EU proračuna, dok se ostatak do 2,4 milijarde kuna isplatio iz Državnog proračuna.
 
Što je to osnovno plaćanje i tko ima pravo na njega?
Osnovno plaćanje se dodjeljuje na temelju prava na plaćanje koje se aktivira prihvatljivim poljoprivrednim zemljištem upisanim u ARKOD. Korisnici osnovnog plaćanja su poljoprivredni proizvođači upisani u Upisnik, koji imaju minimalno 1 hektar i podnesu zahtjev od 01. ožujka do 15. svibnja 2015. godine.
 
Za ovaj dio plaćanja od ukupno 423 milijuna eura namijenjeno je 41%.
 
Što je „zeleno plaćanje“ i tko ima pravo na njega?
„Zeleno plaćanje“ je novi obvezni oblik poticaja koji se uvodi od 2015. u obliku godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru, kao postotak ukupne vrijednosti osnovnog plaćanja. Ovim se poticajem želi potaknuti održivi razvoj poljoprivrede, a podrazumijeva primjenu raznolikosti usjeva, održavanja trajnih travnjaka i održavanja ekološki značajnih površina na poljoprivrednom gospodarstvu.

Za „zeleno plaćanje“ je od ukupno 423 milijuna eura namijenjeno 30%.
 
Što je preraspodijeljeno plaćanje?
Kako je Republika Hrvatska osigurala 15% sredstava iz ruralnog razvoja za financiranje izravnih plaćanja, automatski se odlučila za primjenu modela preraspodjele plaćanja, umjesto smanjenja poticaja velikim korisnicima. Naime, u slučaju primjene smanjenja poticaja velikim korisnicima prihod smanjenja prebacuje se za financiranje mjera ruralnog razvoja iz II. stupa.
 
Nakon provedene javne rasprave odlučeno je da će se 10% ukupnih sredstava iz osnovnog plaćanja usmjeriti na plaćanje dodatnog iznosa za prvih 20 ha svakom poljoprivrednom gospodarstvu. Na ovaj način, dodatni iznosi bit će usmjereni malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima.
 
Što je izjednačavanje prava na plaćanje (konvergencija)?
Izjednačavanje prava na plaćanje je ključni element reforme Zajedničke poljoprivredne politike kojim će se, prije svega, postupno izjednačavati vrijednosti prava na plaćanje svim poljoprivrednim gospodarstvima do 2019. Pri tome, države članice koje imaju proizvodno vezane potpore i ugrađenu povijesnu proizvodno vezanu komponentu  u sadašnju vrijednost prava, mogu primijeniti djelomično izjednačavanje prava, kako bi sačuvale dio povijesnih prava unutar osnovnog plaćanja. Republika Hrvatska će primijeniti djelomično izjednačavanje prava.
 
Što su to proizvodno vezane potpore i po čemu se one razlikuju od dosadašnjih specifičnih potpora?
Proizvodno vezana potpora je potpora vezana uz proizvodnju u sektorima koje treba dodatno zaštititi. Razlikuje se od dosadašnjih specifičnih potpora po tome što obuhvaća više sektora, ali se ne može isplaćivati po litri ili kg proizvoda, već po hektaru ili grlu. U novom razdoblju za ovu vrstu potpore predviđeno je oko 63 milijuna eura. Dodjeljivat će se za sektor mlijeka, goveđeg i telećeg mesa, ovčjeg i kozjeg mesa, šećerne repe te voća i povrća. Ukupno je za ovu vrstu potpore namijenjeno 15% omotnice (15 % od 423 milijuna eura), od čega 2% za proteinske kulture koje uzgajaju proizvođači u sektoru stočarstva.
 
Tko su mali poljoprivrednici i kako se njima računaju poticaji? 
Mali poljoprivrednici su, po definiciji na razini EU, gospodarstva kojima se isplaćuje godišnji poticaj u iznosu od 200 do 1.250 eura. Provedba mjere na razini EU je izborna, što znači da države članice mogu, ali i ne moraju, primijeniti ovaj program. Republika Hrvatska je osigurala 2% omotnice u iznosu od oko 8,5 milijuna eura, kao poticaj za male poljoprivrednike. Proizvođači se dobrovoljno odlučuju da li će sudjelovati u ovom programu ili ne. Ako će sudjelovati, ostvarivat će godišnji poticaj od oko 5.000 kn. Cilj ove mjere je smanjivanje administrativnih troškova jer ta gospodarstva ne podliježu kontroli višestruke sukladnosti.
 
Tko su mladi poljoprivrednici i kako se njima računaju poticaji?
Mladi poljoprivrednik je osoba koja nije starija od 40 godina u 2015. godini, kada podnosi zahtjev za poticaj, i koja po prvi put osniva gospodarstvo kao nositelj, ili je već osnovala gospodarstvo unatrag 5 godina prije 2015.. Uvjet za ostvarenje potpore za mladog poljoprivrednika je minimalno završeno srednjoškolsko obrazovanje poljoprivrednog, prehrambenog ili veterinarskog usmjerenja ili završena stručna edukacija u trajanju najmanje od 40 sati. 

Potpora se prima u razdoblju od 5 godina. Za potporu mladim poljoprivrednicima predviđeno je 2% omotnice, što iznosi 8,5 milijuna eura. Poticaj u sklopu ovog programa isplaćuje se kao dodatak na osnovno i „zeleno plaćanje“, a iznosi 25% nacionalnog prosječnog plaćanja po ha.
 
Što je to područje s prirodnim ograničenjima i koliko se takvima daje poticaja?
Područja s prirodnim ograničenjima su područja za koja je do sada RH iz nacionalnog proračuna plaćala poticaje za teže uvjete gospodarenja. S obzirom na ograničene mogućnosti omotnice za izravna plaćanja, za ova područja će se poticaji isplaćivati iz sredstava Programa ruralnog razvoja.
 
 
U kojim postocima i kojim iznosima  će se ukupni poticaji u RH podijeliti?
Raspodjela maksimalno moguće godišnje omotnice za izravna plaćanja je:
           
   
DIO IZRAVNIH PLAĆANJA
 
% ukupne omotnice
 
EUR
 
Kn
1 Osnovno plaćanje (OP) 41 173.358.301 1.317.523.090
2 Nacionalna rezerva u osnovnom plaćanju 3% OP 5.200.749 39.525.693
3 Zeleno plaćanje 30 126.847.538 964.041.285
4 Proizvodno vezana plaćanja 15 63.423.769 482.020.643
5 Preraspodijeljena plaćanja 10 42.282.513 321.347.095
6 Mali poljoprivrednici 2 8.456.503 64.269.419
7 Mladi poljoprivrednici 2 8.456.503 64.269.419
 
Tko ima prava na izravne potpore?
Pravo na potpore imaju aktivni poljoprivrednici – oni koji podnose zahtjev za poticaje, imaju najmanje 1 ha površine i u okviru proizvodno vezane potpore poticaj po grlu od najmanje 760 kn.
 
Što su to prava na potpore i kako se ona izračunavaju?
Prava na potpore se izračunavaju na nacionalnoj i na razini poljoprivrednog gospodarstva. Prvi korak je izračun prosječne nacionalne vrijednosti prava u 2019. godini. Drugi korak je usporedba prava gospodarstva s prosječnom nacionalnom vrijednošću. Dodatno se kod izračuna prava na razini PG-a u obzir uzimaju njegova povijesna prava (prava iz nacionalne rezerve, premije i specifične potpore). Ukoliko su prava manja, u odnosu na prosječnu nacionalnu vrijednost, tada mu do 2019. ista rastu. Ako su veća, tada padaju, ali ne za više od 30% od početne vrijednosti osnovnog prava.
 
Zašto će se u 2015. dodjeljivati nova prava na plaćanje?
Kako bi se uzela u obzir specifičnost postojeće strukture izravnih plaćanja, te potencijalni novi hektari poljoprivrednog zemljišta koji će se pojaviti u funkciji poljoprivredne proizvodnje, dodjeljivati će se nova prava u 2015. godini, različite vrijednosti koja će se izračunati na temelju vrijednosti plaćanja u 2014. godini.
 
Kada se uvede novi model imat ćemo prosječno nacionalno osnovno plaćanje, koliko će ono iznositi?
Prema simulaciji izračuna za 2015. godinu, prosječno nacionalno osnovno plaćanje će iznositi oko 200 eura po ha. Međutim, stvarna vrijednost bit će poznata tek u 2015. godini.
 
Znači li to da će netko uz osnovno plaćanje dobiti i novce za zeleno, proizvodno vezana, mlade...?
Da. Poljoprivredno gospodarstvo će dobiti uz osnovno plaćanje i  zeleno plaćanje, te plaćanje za prvih 20 ha. Na taj način bi gospodarstvo veličine do 20 ha dobivala oko 3000 kuna po hektaru. U slučaju da se bave proizvodnjom u osjetljivim sektorima, dobit će i dodatnu proizvodno vezanu potporu (npr. dodatnih 500 eura/ha za proizvodnju povrća ili 350 eura/ha za voće ili 290 eura/ha za šećernu repu)
 
Hoće li svaki proizvođač moći sam izračunati svoju financijsku omotnicu prema svim parametrima proizvodnje koju ima?
Svaki proizvođač će imati mogućnost u 2015. godini dobiti svoj okvirni izračun u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Nakon  administrativne kontrole i izračuna po svim parametrima, dobiti će svoju detaljnu listu nakon isplate sredstava.

Svaki proizvođač će imati će svoj individualni izračun ovisno o proizvodnji i pravima koje ostvaruje.
 
Što je to nacionalna rezerva? Kako kroz sustav ulaze novi proizvođači?
U 2015. koristit će se 3% omotnice osnovnog plaćanja za nacionalnu rezervu što iznosi oko 5 milijuna eura. Prioritet za dodjelu prava na plaćanje u okviru nacionalne rezerve daje se mladim poljoprivrednicima i onim koji započinju poljoprivrednu djelatnost. Dodatno se nacionalna rezerva, kao jedini izvor prava na plaćanja nakon 2015., koristi za dodjelu prava poljoprivrednicima kojima nisu dodijeljena prava uslijed više sile ili iznimnih okolnosti i, ako će biti potrebno, za pokriće plaćanja za programe mladih i malih poljoprivrednika
 
Hrvatski model izravnih plaćanja u programskog razdoblju EU 2015.-2020.g.
Razvoj Zajedničke poljoprivredne politike EU
Programsko-proračunsko razdoblje EU 2007. - 2013. (+2014.)
Reforma ZPP-a 2015. - 2020. - Izravna plaćanja (poticaji)

Obavijesti
Doniranje hrane
Doručak
Zlata vrijedan